U nastavku možete preuzeti pismo organizacija civilnog društva upućeno Saborskom odboru za Ustav, Poslovnik i politički sustav, u vezi s predstojećim postupkom kandidiranja i predlaganje kandidata/kinja za suce i sutkinje Ustavnog suda:
Centra Miko Tripalo i Kuća ljudskih prava provode projekt Jačanje kapaciteta civilnog društva za zaštitu i unaprjeđivanje vladavine prava u Hrvatskoj kojim nastojimo ojačati zagovaračku ulogu organizacija civilnog društva u Hrvatskoj za unapređivanje i promociju vladavine prava kao jedne od temeljnih vrijednosti EU-a. Krajnji cilj projekta je utjecati na politike koje pokrivaju izazove vezane uz vladavinu prava u kontekstu ljudskih prava i funkcioniranja demokratskog sustava kao tri neodvojiva stupa na kojima počiva europsko demokratsko društvo.
U sklopu projekta kao jedan od outputa pripremili smo preporuke za ovogodišnje Izvješće o vladavini prava, koje možete pročitati i preuzeti na slijedećoj poveznici:
Financirano sredstvima Europske unije. Izneseni stavovi i mišljenja su stavovi i mišljenja autora i ne moraju se podudarati sa stavovima i mišljenjima Europske unije ili Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA). Ni Europska unija ni EACEA ne mogu se smatrati odgovornima za njih.
Program Impact4Values sufinancira Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske.
Financirano sredstvima Europske unije. Izneseni stavovi i mišljenja su stavovi i mišljenja autora i ne moraju se podudarati sa stavovima i mišljenjima Europske unije ili Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA). Ni Europska unija ni EACEA ne mogu se smatrati odgovornima za njega. Stajališta izražena u ovom članku isključiva su odgovornost udruge Centar za demokraciju i pravo Miko Tripalo i ne odražavaju nužno stajalište Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske. Projekt udruge Centar za demokraciju i pravo Miko Tripalo naziva “Jačanje kapaciteta civilnog društva za zaštitu i unapređivanje vladavine prava u Hrvatskoj” financiran je sredstvima Europske unije u okviru Programa Impact4Values. Projekt sufinancira Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske.
Centar za demokraciju i pravo Miko Tripalo i Hrvatsko novinarsko društvo organizirali su okrugli stol Tajnost istrage – narušavanje slobode medija i kazneni progon žrtava, okrivljenika i branitelja?, koji je održan u ponedjeljak, 9. listopada 2023. godine, u 11:00 sati, u Novinarskom domu, Perkovčeva 2 u Zagrebu.
Povod za organizaciju ovog okruglog stola je prijedlog uvođenja novog kaznenog djela pod nazivom “Neovlašteno otkrivanje sadržaja izvidne ili dokazne radnje” koji je trenutačno u javnom savjetovanju. Uvod u temu iznijela je profesorica pravnog fakulteta u Zagrebu i članica Centra Miko Tripalo Zlata Đurđević, koja je bila i moderatorica Okruglog stola, a o temi su još govorili i Damir Kos, s Vrhovnog suda Republike Hrvatske; Elizabeta Ivičević Karas, s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Dušan Miljuš, novinar i predsjednik Ogranka HND-a u Jutarnjem listu, Igor Martinović, s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, odvjetnik Ljubo Pavasović Visković i Maja Sever, predsjednica Europske federacije novinara (EFJ).
Na slijedećoj poveznici preuzmite komentare:
Centar za demokraciju i pravo Miko Tripalo održao je u srijedu, 14. lipnja 2023. godine, u dvorani Društva sveučilišnih nastavnika i drugih znanstvenika u Zagrebu skup na temu Pravo na suđenje u razumnom roku u Republici Hrvatskoj.
Nakon pozdravnih riječi Vedrana Đulabića, zamjenika predsjednika Upravnog odbora Centra, i uvodnih riječi Nevena Matesa, član Centra, suradnice Centra, Matija Ninić i Ivana Zeljko predstavile su analizu stanja i dale osvrt na narušavanje prava na suđenje u razumnom roku.
Na okruglom stolu govorili su Alan Uzelac, član Centra Miko Tripalo i profesor na Pravnom fakultetu u Zagrebu; Juraj Brozović, s Pravnog fakulteta u Zagrebu, odvjetnice Lidija Horvat i Renata Dozet Daskal te Nino Radić, predsjednik Trgovačkog suda u Zagrebu, nakon čega je slijedila rasprava sa sudionicima.
Fokus skupa bio je na pitanjima vezanim uz trajanje sudskih postupaka, kršenja prava na suđenje u razumnom roku, te nedostacima u sredstvima za ubrzanje postupka i ostvarenje pravične odštete.
Analizu stanja i osvrt na narušavanje prava na suđenje u razumnom roku, koje su pripremile suradnice Centra, Matija Ninić i Ivana Zeljko, možete preuzeti na slijedećoj poveznici:
Centar za demokraciju i pravo Miko Tripalo, 18. listopada 2022. godine, u dvorani 7 Pravnog fakulteta u Zagrebu, održao je okrugli stol na temu Kako se u sudstvu u Republici Hrvatskoj dodjeljuju predmeti u rad?
Nasumično dodjeljivanje predmeta sucima jedan je od osnovnih instrumenata za osiguravanje nepristranosti i objektivnosti suđenja. To nas je potaklo da analiziramo zakonske i podzakonske odredbe o postupku dodjeljivanja. Zanimalo nas je da li propisi osiguravaju da se predmeti doista dodjeljuju sucima nasumično ili ostavljaju prostor da na tu dodjelu imaju utjecaj predsjednici sudova, sudska administracija ili čak Ministarstvo pravosuđa.
Uvod u okrugli stol dao je g. Neven Mates, kojeg možete pročitati u nastavku:
Nakon uvodng izlaganja, skupu su se obratile Ivana Zeljko i Matija Ninić, studentice Pravnog fakulteta u Zagrebu i volonterke u Centru Miko Tripalo, koje su predstavile rezultate provedenog istraživanja:
Potom su uvodničari, Srđan Gavranić, s Trgovačkog suda u Dubrovniku, Sanja Grgurić Hojski, s Općinskog građanskog suda u Zagrebu i Alan Uzelac, s Pravnog fakulteta u Zagrebu predstavili svoja razmatranja i otvorili raspravu za sve prisutne.
Nekoliko sudaca je u raspravi istaklo da je eSpis donio niz pozitivnih promjena i da on predstavlja vrlo koristan alat s aspekta predsjednika sudova koji je povećao transparentnost i otklonio sumnje u pogodovanja. Izražena je kritičnost prema zakonskim rješenjima ali i istaknuto je da je eSpis donio i transparentnost i ubrzanje postupaka. S ručnom podjelom je bila veća mogućnost utjecaja na dodjelu. S uvođenjem automatske dodjele takve mogućnosti gotovo nema.
Stranka ima uvid u rad predmeta, a iznimke kod dodjele potječu od zahtjeva za izuzeće, no one moraju biti javno obrazložene i objašnjene. Svaka radnja i korištenje sustava je vidljivo u eSpisu.
Pritom su neki sudionici upozorili da eSpis kompletno drži Ministarstvo pravosuđa i uprave, a sudovi ga primjenjuju, pri čemu nemaju nikakav strukturni input u taj sustav. Na drugoj strani godišnji raspored poslova je osnovni alat predsjednika suda.
Iako infrastruktura povremeno zapinje, no kroz eSpis je puno vremena ušteđeno kroz dostave e-komunikacijom jer je ista znatno smanjila vrijeme dostave.
Postoji određeno nerazumijevanje informatičkih termina te se pojavljuje nesnalaženje.
eSpis ima poteškoća (često su tehničke naravi), konstanto se nadograđuje sukladno izmjenama zakona i podzakonskih propisa. Svakako se postupak ubrzao i nema nikakve ručne dodjele. Puno parametara je stavljeno kako bi se spriječilo moguće predviđanje kod koga će doći predmet.
Dio sudionika smatra da se uravnoteženje predmeta svaka tri mjeseca vrlo malo koristi jer se sve tako i tako izjednači do kraja godine. Grupa koja je bila manje opterećena bit će prva koja dobije nove predmete. Tokom godine korekcije se odnose na slučajeve poput dužih bolovanja, ispravljanja grešaka i sl.
Kružnu dodjelu dio sudionika vidi kao korektiv nasumičnoj dodjeli.
Na skupu je upozoreno na slučajeve odstupanja od normi u prošlosti, kada su predmeti dodjeljivani mimo propisa, a da to nije bilo sankcionirano. Sankcije za povredu propisa o dodjeli predmeta se ne primjenjuju, stegovni postupci nisu pokrenuti. Nasumična dodjela najvažnija je kod najprominentnijih predmeta. Zatim, pravila koja se primjenjuju su iz podzakonskih akata, a ne iz zakona. Njih se tretira kao tehnički akt, a ne kao nešto što treba garantira nepristranost sudstva. Digitalizacija ne smije biti izlika da se one stvari o kojima treba široko raspravljati presele u tehničku sferu. Stalno verifikacijsko tijelo dizajnira sustav eSpisa i predlaže promjene Šifranika, no eSpis je nešto što bi trebalo biti široko raspravljano.
U pogledu okvirnih mjerila, dio sudionika smatra da ona nisu savršena, ali da moraju postojati. No, drugi dio je smatrao da su mjerila, koja propisuje Ministar pravosuđa i uprave, relikt prošlosti, te da razvijeni sustavi to ne poznaju. Zadovoljavaju trenutna očekivanja Ministra, no ne potiču suce na efikasnost i bolje rezultate. Okvirna mjerila su instrument nesretne sadašnjosti zlo ili nužno zlo. Umjesto toga dio sudionika se založio za sustav za stvarnog vrednovanja. Upozoreno je da sustav stvara više administrativnog posla sucima, a da se norme stalno povećavaju.
Centar za demokraciju i pravo Miko Tripalo održao je 17. svibnja 2022. godine, u Auli Sveučilišta u Zagrebu, okrugli stol na temu Primjena informatičke tehnologije u pravosuđu. Tema informatizacije u pravosuđu javila se temeljem prve ankete koju je Centar proveo u 2020. godini i u kojoj su suci i odvjetnici identificirali da postoji problem u tom području.
Uvodno su predstavljeni rezultati ankete o informatizaciji u pravosuđu koja je provedena u pripremi za ovaj skup među odvjetnicima i sucima. Glavni rezultati su slijedeći:
Panelisti su ocijenili da su neki pomaci u korištenju IT sustava pozitivni. Obavještavanje stranaka je puno brže i moguće je saznati u kojoj fazi se parnica nalazi. Kod ovrhe su postupci do određene mjere ubrzani. Postoje, međutim, i mnogi problemi: neprikladni algoritmi, neusklađenost, zagušenja platformi i vrlo česti padovi sustava. Izmjene ZPP-a omogućile su održavanje ročišta na daljinu, no to u praksi nije zaživjelo. Pristup sudskoj praksi nije dostupan široj javnosti: presude prvo- i drugostupanjskih sudova nisu dostupne ni strankama ni odvjetnicima, nego samo sucima, iako bi sva sudska praksa (uz vrlo malo iznimaka) trebala biti dostupna svima, a osobito strankama koje bez uvida u nju ne mogu ostvariti adekvatan pristup najvišim sudskim instancijama.
Trenutno je informatizacijom pravosudnih procesa zahvaćen velik broj predmeta i osoba. Prosječni broj novih predmeta tjedno u eSpisu je 35.000, ažuriranih je oko 500.000 predmeta tjedno, te postoji 7.600 korisnika, što ne uključuje odvjetnike. Svi predmeti su evidentirani u eSpisu, osim predmeta na zemljišnim knjigama, a broj jedinstvenih posjetitelja je više od 100,000 mjesečno.
Transparentnost sustava ipak je daleko od zadovoljavajućega. Trebalo bi postići da eSpis zaista postane usluga koja je otvorena prema građanima. U tu svrhu trebalo bi bolje iskoristiti znatna sredstva koja stoje na raspolaganju u okviru europskih projekata i fondova. Prepreka unaprjeđenju sustava su velike fluktuacije odgovornih osoba i informatičara u sustavu ministarstva nadležnog za provođenje informatizacije te druga ograničenja u financijskim i ljudskim kapacitetima.
IT sustav bi trebao biti glavni alat za rad kako bi cjelokupan sustav postao funkcionalniji. Informatički sustavi u pravosuđu bi trebali biti dostupni 24/7 te ne bi trebalo biti prekida u usluzi. Umjesto stihijskih promjena koje se provode pod pritiskom prekratkih rokova radi ostvarenja ciljeva koji nisu uvijek jasno domišljeni i specificirani, trebalo bi posvetiti pozornost trajnom i sustavnom pristupu. Odluke o planovima digitalizacije, o prioritetima i njihovoj provedbi, trebali bi biti reflektirani u organizacijskoj strukturi resornog ministarstva koje bi na mnogo višem mjestu trebalo imati trajnu i kompetentnu službu za informatizaciju.
U funkcioniranju eSpisa postoje problemi i u odnosu na tipologiju podataka i njihovo korištenje u svrhe analize i statističke obrade. U odnosu na neka vitalna pitanja, teško je doći do točnih i reprezentativnih podataka. U sustavu postoje mnogi podaci koje je teško pronaći i na pravi način iskoristiti.
Da bi sustav postao stvarno funkcionalan, potrebno je najprije jasno postaviti njegove ciljeve. Potrebno je imati realna očekivanja od digitalizacije i postaviti jasne indikatore uspjeha: je li pravosuđe uspješnije, transparentnije, brže… U tu je svrhu važno omogućiti inovacije uz sudjelovanje svih dionika, a također i omogućiti provjeru kroz provođenje pilotskih projekata.
Sveukupno, može se ustvrditi da još uvijek nedostaje vizija razvoja pravosudnog sustava temeljem koje bi se potom uspješno digitaliziralo pravosuđe. Hrvatska nema samostalan, odgovoran i trajan tim stručnjaka koje bi se moglo „okriviti“ ili „pohvaliti“ za pomake u digitalizaciji pravosuđa. Zbog toga Hrvatska sve više zaostaje za ostalim zemljama EU. Europeizacija pravosudnih tema bila je prilika za digitalizaciju pravosuđa, jer je EU kroz NPOO i druge strukturne fondove omogućavala povlačenje značajnih sredstava. Na žalost, propuštena je prilika da se velika količina sredstava koja je EU bespovratno davao Hrvatskoj u cijelosti funkcionalno iskoristi za digitalizaciju pravosuđa. Najveći je dio sredstava za reformu posvećen građevinskim projektima, a ne osmišljavanju inovativnih usluga, otvaranju javnosti i digitalnoj transformaciji pravosuđa. Ono što bi tražila prava informatizacija pravosuđa jest: izvorni digitalni spis (vođenje spisa bez papirnatog „originala“); potpuna objava svih relevantnih sudskih odluka; visok stupanj automatizacije rutinskih postupaka (npr. online sudove za neke malične predmete); integrirane javne online rasprave i puni uvid stručne i opće javnosti u e-postupak; sinkroni uvid u agregatne podatke i statističke analize relevantne za efikasnost i integritet rada pravosuđa te planiranje transformacije pravosudnog kadra i pravosudnih institucija, što uključuje daljnje smanjivanje broja sudova (osobito žalbenih) i prekvalifikaciju pravosudnog kadra koji je do sada bio vezan uz stare, pred-digitalne prakse (npr. prekvalifikaciju zapisničara u pomoćnike u digitalizaciji).
Temeljem rasprave predlažu se sljedeće preporuke:
U nastavku možete pogledati i preuzeti rezultate ankete i PowerPoint prezentaciju:
Sažetke rezultata ankete možete pročitati i preuzeti na slijedećoj poveznici:
