Preporuke Centra Miko Tripalo za povećanje transparentnosti i odgovornosti hrvatskog sudstva – 2021.

S ciljem uklanjanja određenih nedostatka hrvatskog sudstva, Centar Miko Tripalo predlaže preporuke za povećanje stupanja transparentnosti sudskog sustava, jačanje mehanizama ostvarivanja odgovornosti sudaca te demokratiziranje izbora Državnog sudbenog vijeća. Preporuke ciljaju na potrebne reforme koje se mogu postići, prije svega odlukama samih sudskih institucija, a potom i izmjenama zakona. Predložene promjene su koncipirane tako da ne dovode u pitanje samostalnost sudstva, već jačaju njegovu transparentnost i mehanizme odgovornosti. 

Preporuke možete pročitati i preuzeti na slijedećoj poveznici:

Okrugli stol ŠTO DONOSI NOVI ZAKON O SRPJEČAVANJU SUKOBA INTERESA?

Centar za demokraciju i pravo Miko Tripalo organizirali su 25. listopada 2021. godine, u Novinarskom domu u Zagrebu, okrugli stol na temu Što donosi novi Zakon o sprječavanju sukoba interesa?

Tijekom rasprave željeli smo naglasiti ključne promjene koje Zakon donosi te kako će se zakonske promjene odraziti na položaj Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa.

Ovaj skup okupio je antikorupcijske i pravne stručnjake i stručnjakinje, predstavnike i predstavnice političkih stranaka, Ministarstva uprave i pravosuđa i Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa te zainteresiranu javnost. Na početku okruglog stola, sudionici i sudionice ukratko su iznijeli svoja mišljenja i prijedloge na novu zakonsku regulativu sukoba interesa, a potom je uslijedila rasprava.

Na okruglom stolu, sudjelovali su:

Vedran Đulabić, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, član Vijeća Gonga i zamjenik predsjednika Upravnog odbora Centra Miko Tripalo
Viktor Gotovac, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu i predsjednik Skupštine Centra Miko Tripalo
Nikola Grmoja, Most
Davorin Ivanjek, Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa
Mirjana Juričić, sutkinja Visokog upravnog suda Republike Hrvatske
Neven Mates, Centar za demokraciju i pravo Miko Tripalo
Nataša Novaković, Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa
Ivan Obadić, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Dalija Orešković, Stranka s imenom i prezimenom
Sunčana Roksandić Vidlička, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu,
članica Vijeća Gonga
Maja Vitaljić, Ministarstvo pravosuđa i uprave Republike Hrvatske

Skup STANJE U HRVATSKOM PRAVOSUĐU

Centar za demokraciju i pravo Miko Tripalo organizirao je skup Stanje u hrvatskom pravosuđu, koji se održao u četvrtak, 30. rujna 2021. godine, u dvorani 7 Pravnog fakulteta u Zagrebu.

Centar Tripalo želio je doprinjeti javnoj raspravi o povećanju transparentnosti u hrvatskom pravosuđu, a s ciljem jačanja njegovog ugleda u javnosti, odgovornosti kao i efikasnosti.

U tom kontekstu, krajem prošle godine Centar je proveo anketu o tome što hrvatski pravnici misle o situaciji u pravosuđu, koja je dijelom bila potaknuta nepovoljnim rezultatima u publikaciji Europske komisije EU Justice Scoreboard. Osim ocijene stanja, naša anketa je tražila i mišljenje pravnika i nekim mogućim reformama koje bi odgovorile na slabosti uočene u navedenoj publikaciji Komisije.

U prvom dijelu skupa kroz prezentaciju rezultata naše ankete sudionici su mogli čuti što o pravosuđu misle pravnici, dok je drugi dio skupa bio posvećen panel raspravi o mogućim mjerama za povećanje njegove transparentnosti i društvene odgovornosti.

Na skupu su sudjelovali:

Ivo Josipović, Centar Miko Tripalo, Pravni fakultet u Zagrebu
Mihajlo Dika, Centar Miko Tripalo, Pravni fakultet u Zagrebu
Alan Uzelac, Centar Miko Tripalo, Pravni fakultet u Zagrebu
Viktor Gotovac, Centar Miko Tripalo, Pravni fakultet u Zagrebu
Neven Mates, Centar Miko Tripalo

U nastavku možete preuzeti prezentaciju prof. Uzelca sa održanog skupa:

Novinski članci i članci s portala na temu pravosuđa

https://www.novilist.hr/novosti/hrvatska/uvodi-se-specijalizacija-hrvatskih-sudaca-za-slucajeve-nasilja-nad-zenama/  – 6. rujna 2023.

https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/zbog-dvije-stvari-svi-cekaju-odluku-o-novim-sucima-na-vrhovnom-sudu-jedan-je-i-slucaj-franak-15369799 – 30. kolovoza 2023.

https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/nakon-drame-sa-sudskim-sluzbenicima-hrvatskoj-prijeti-jos-jedna-pravosudna-bomba-15365761  – 17. kolovoza 2023.

https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/skroman-uspjeh-sluzbenica-zatecena-i-uplasena-celnica-sindikata-bully-iz-bazena-sutnja-sudaca-i-odvjetnika-15359916  – 28. srpnja 2023.

https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/trazio-razrjesenje-sefa-suda-zbog-loseg-rada-pa-pozvan-u-zagreb-na-razgovor-sad-jedva-cekam-mirovinu-15354770  – 12. srpnja 2023.

https://www.autograf.hr/u-hrvatskoj-vise-ne-postoji-sudbena-vlast/  – 7. srpnja 2023.

https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/hrvatska/dobronic-pravosude-je-pred-potpunim-slomom-ministarstvo-iznosite-netocne-podatke-zelite-prikazati-kaos-1303652   – 4. srpnja 2023.

https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/dramaticna-ispovijest-8-sutkinja-na-rubu-smo-pucanja-ne-daju-nam-da-ljudima-pruzimo-pravnu-zastitu-15319154 – 25. ožujka 2023.

https://www.vecernji.hr/vijesti/suvisna-je-briga-da-ce-kazneni-suci-vrhovnog-suda-ostati-bez-posla-1561910  – 11. veljače 2022.

https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/hrvatska/neven-mates-o-problemu-koji-nas-sve-vise-pogada-tuzbe-sudaca-protiv-novinara-kontroverzna-su-praksa-ne-vidim-da-su-za-slabo-povjerenje-u-sudstvo-krivi-novinari-1157803  – 9. siječnja 2022.

https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/sabor-odbor-za-pravosude-sazvat-ce-tematsku-sjednicu-o-stanju-u-hrvatskom-pravosudu-15060140 – 23. ožujka 2021.

https://euractiv.jutarnji.hr/euractiv/eu-pitanja/povjerenik-komisije-za-pravosude-po-duljini-sudskih-procesa-hrvatska-je-medu-najgorima-u-eu-15051258   – 17. veljače 2021.

https://direktno.hr/zagreb/nepravilnosti-pravosudu-sutkinja-koja-osudila-filozofski-mobing-nezakonito-imenovana-200900/ – 16. srpnja 2020.

https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/teske-kritike-sudaca-prema-vladajucima-prijedlog-novog-zakona-o-kaznenom-postupku-je-rad-loseg-ucenika-koji-lose-prepisuje-20220610 – 10. lipnja 2020.

Akademski članci na temu pravosuđa

Arsen Bačić (2022) Je li u Republici Hrvatskoj ugrožena neovisnost sudstva?https://hrcak.srce.hr/file/429184

Zoran Burić (2022) Deveta novela Zakona o kaznenom postupku – moderno pravosuđe spremno za buduće izazove ?https://hrcak.srce.hr/288482

Jakša Barbić (2022) Pravosuđe i vladavina prava u Hrvatskojhttps://hrcak.srce.hr/285389

Ivan Padjen (2022) Vladavina prava i tajnost pravosuđahttps://hrcak.srce.hr/clanak/413115

Zlata Đurđević (2020) Dekonstitucionalizacija Vrhovnog suda RH u kaznenim predmetima i jačanje autoritarnih mehanizama za ujednačavanje sudske prakse: propuštena prilika Ustavnog suda RHhttps://hrcak.srce.hr/clanak/366625

Andrija Henjak (2017) Vjera u institucije i zadovoljstvo demokracijom u Hrvatskoj: ocjene na temelju političke pristranosti nasuprot ocjenama na temelju rezultatahttps://hrcak.srce.hr/clanak/276009

Alan Uzelac (2012) O razvoju pravnih sredstava za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku Afirmacija ili kapitulacija u borbi za djelotvorno pravosuđe?https://hrcak.srce.hr/clanak/137039

Alan Uzelac (2012) O razvoju pravnih sredstava za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku Afirmacija ili kapitulacija u borbi za djelotvorno pravosuđe?https://hrcak.srce.hr/93103

Krešimir Petković (2010) Politika i nasilje u tranziciji https://hrcak.srce.hr/clanak/150953

Alan Uzelac (2001) Hrvatsko pravosuđe u devedesetima: od državne nezavisnosti do institucionalne krizehttps://www.ceeol.com/search/article-detail?id=39816


ISTRAŽIVANJA I ANALIZE Provedena anketa Stanje u hrvatskom pravosuđu

Provedena anketa Stanje u hrvatskom pravosuđu
(https://pravosudje.tripalo.hr/wp-content/uploads/sites/5/2023/07/Sazetak-rezultata-ankete.pdf)


Poziv na sudjelovanje u anketi poslan je sucima i državnim odvjetnicima preko sudova i državnih odvjetništava, dok su odvjetnicima, bilježnicima, te akademicima upućeni direktni pozivi. Ukupno se odazvalo 316 pojedinaca, od kojih su preko polovica odvjetnici. U ovoj anketi htjeli smo prvo provjeriti da li takve nepovoljne ocijene dijele i hrvatski pravnici. Drugo, htjeli smo saznati kako oni tumače uzroke takve nezadovoljavajuće situacije te, treće što konačno oni misle o nekim mogućim reformama koje bi umanjile uočene slabosti. Zaključno, rezultati ankete potvrđuju da kritike upućene hrvatskom pravosuđu
u međunarodnim analizama imaju uporište i među domaćim pravnim stručnjacima. Sudionici istraživanja jasno prepoznaju niz strukturnih i funkcionalnih problema, od nedostatka efikasnosti i odgovornosti do slabosti u obrazovanju i selekciji sudaca. Istodobno, ponuđene su i konkretne ideje za reforme, što pokazuje spremnost stručne zajednice da doprinese stvaranju učinkovitijeg, pravednijeg i vjerodostojnijeg pravosudnog sustava.

POLITIČKA (NE)ODGOVORNOST I KORUPCIJA – JE LI DOŠLO VRIJEME ZA POSTROŽAVANJEUVJETA KANDIDIRANJA ZA POLITIČKE FUNKCIJE?


Centar za demokraciju i pravo Miko Tripalo održao je skup 17. rujna 2020. godine, u Konferencijskoj dvorani Knjižnice Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
Moderatorica skupa bila je Sunčana Roksandić, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Govornici su navedeni u nastavku:
Tvrtko Jakovina, Centar za demokraciju i pravo Miko Tripalo
Ivan Obadić, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Vedran Đulabić, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Centar Miko Tripalo
Vuk Vuković, Oraclum
Dario Čepo, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Centar Miko Tripalo
Robert Podolnjak, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Višeslav Raos, Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu
Marin Bonačić, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Nikola Grmoja, predsjednik Nacionalnog vijeća za praćenje provedbe Strategije suzbijanja korupcije
Nataša Novaković, predsjednica Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa
Nenad Zakošek, Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu
Ivo Josipović, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Centar Miko Tripalo
O skupu:
Unatoč presumpciji nevinosti kao jednom od temeljnih načela suvremenog sustava ljudskih prava koja utvrđuje da nitko nije kriv dok mu se ne dokaže suprotno, javni dužnosnici trebaju stvarati dojam transparentnosti i odgovornosti prema funkciji koju obavljaju jer oni svojim djelovanjem mogu učiniti znatnu štetu javnom interesu i povjerenju građana u državne institucije. Činjenica da sve veći broj slučajeva političara, protiv kojih se vode kazneni postupci zbog korupcije (protiv nekih političara vodi se više kaznenih postupaka), ili koji su nepravomoćno osuđeni zbog tih kaznenih djela a unatoč tome ili možda upravo zahvaljujući koruptivnom ponašanju i političkom sustavu ostaju na političkim funkcijama i ponovno su birani, otvara potrebu da se razmotri taj društveni i politički fenomen s posebnim naglaskom na sljedećim pitanjima:

    • Zašto u Hrvatskoj nije dovoljno razvijena demokratska politička kultura i politička odgovornost nositelja
      vlasti?
    • Koja je politička odgovornost građana za postojeće stanje i kako se ona može promijeniti?
    • Koje su zakonodavne i institucionalne promjene, posebno u izbornom zakonodavstvu, potrebne kako
      se ovakve situacije ne bi više ponavljale?